Ako vam je u kući ili stanu na Internet spojeno između 5 i 10 uređaja, a pri tome vi želite gledati film u visokoj rezoluciji dok klinci igraju svoje omiljene video igre, optički Internet je najbolje rješenje za "mir u kući".

Optika će vam pružiti najbrži i najstabilniji Internet, a najveća mana ove tehnologije pristupa Internetu je relativno visok trošak izgradnje optičke mrežne infrastrukture. U Hrvatskoj otprilike 60% kućanstava ima brzinu Interneta ispod 100 Mbit/s.

Što se tiče internetskih brzina, Hrvatska je nažalost i dalje na samom začelju u Europi s prosječnom brzinom od 45,26 Mbit/s. Ovo je poredak zemalja po prosječnoj brzini Interneta u Europi na početku 2021. godine:

Sporiju prosječnu Internet brzinu od nas imaju samo: Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Grčka, Gruzija i Turska.

Prosječna brzina pristupa Internetu Pro-Ping Telekom korisnika je 60,83 Mbit/s, uključujući korisnike bežičnog i opričkog pristupa Internetu, što je opet daleko iznad hrvatskog prosjeka. Ako gledamo samo korisnike svjetlovodnog Pro-Ping Interneta onda je prosječna brzina 142,60 Mbit/s.

Stoga, ako imate mogućnosti spojiti se na Internet preko optičke (svjetlovodne) mreže brzinama od 100 ili više Mbit/s, ne oklijevajte ni trenutka. Oduševljenje koje ćete doživjeti kada prvi puta skinete film ili neku drugu veliku datoteku na takvim brzinama, izazvat će osmijeh na vašem licu. S druge strane, znat ćete da ste u samom europskom vrhu što se tiče Internetu brzina.

Primjerice, uzmete li naš paket s brzinom od 200 Mbit/s, bit ćete na samom vrhu Europe jer ni prosječni Švicarac nema tu brzinu Interneta.

Malo teorije i povijesti

Optičko vlakno ili svjetlovod je prozirna nit, najčešće izrađena od vrlo čistoga stakla ili polimernog (plastičnog) materijala, kroz koju se prenosi svjetlost. Prvenstveno se primjenjuje za prijenos svjetlosnih signala u telekomunikacijama i računalnim mrežama, a ima i druge primjene.

U telekomunikacijama i ICT sektoru svjetlovodom se signali obično prenose infracrvenim zrakama. Takvi se svjetlovodi u osnovi sastoje od jezgre, silikonske obloge te zaštitnoga sloja. Jezgra se izrađuje se od stakla (staklena vlakna) ili plastičnih materijala, dok je zaštitni sloj napravljen od gume ili plastike.

Optički kablovi koji su namijenjeni za vanjsku upotrebu mogu imati i čelične žice unutar sebe kako bi se spriječila potencijalna oštećenja uslijed vremenskih neprilika ili drugih vanjskih utjecaja.

Prvi prekooceanski svjetlovodni kabel bio je postavljen na dnu Atlantskog oceana 1988. godine, a povezivao je sjevernu Ameriku za zapadnom Europom, točnije SAD s Francuskom i Engleskom. Kabel je bio dug oko 6.700 km.

Projekt se zvao "TAT-8", a realizirale su ga tvrtke AT&T Corporation, France Télécom i British Telecom u suradnji sa AT&T Bell Laboratories. TAT-8 nas je od tada služio sve do 2002. godine.

U međuvremenu su i druge velike kompanije kao što su Microsoft i Google na dno oceana položile svoje svjetlovodne kablove. Danas možemo reći da je većina svijeta spojena upravo preko svjetlovodnih kablova.

Što je optički (svjetlovodni) Internet?

Optički (en. fiber) Internet koristi fleksibilne niti tankog stakla ili plastike za brzo prenošenje podataka. Te optičke nisi su malo deblje od ljudske kose. Ova tehnologija omogućava da se podaci na velikim udaljenostima prenose s većim brzinama nego kod drugih vrsta Internet konekcija.

Da se podsjetimo, bakrene žice su prvobitno bile namijenjene samo za prijenos glasa. Kasnije su se počele upotrebljavati i za prijenos podataka. Danas imamo mogućnost pristupa Internetu preko ADSL/VDSL usluga upravo preko bakrenih žica. Maksimalne brzine takvog pristupa Internetu kreću se do nekih 50 Mbit/s (download).

Ispostavilo se da bakrene žice nisu najbolje rješenje prijenos podataka. Uslijed velikih udaljenosti i gustog Internet prometa, transfer informacija između dva računala može biti prilično spor. Tako su 1970-tih godina stručnjaci došli na ideju da informacije šalju putem svjetlosnih valova. Od tada je krenuo razboj ove tehnologije za prijenos podataka.

Razlika između bakrene žice i optičkog (svjetlovodnog) kabla odlično je objašnjena u sljedećem videu:

Tri vrste optičkog Interneta

Postoje tri vrste optičkog interneta i poprilično je razlikuju.

Fiber To The Home or Premises (FTTH ili FTTP) znači da svjetlovodni kabel dolazi direktno u vaš dom. U slučaju na vaša kuća ili stan nisu pripremljeni za instalaciju svjetlovodne mreže, vjerojatno ćete trebati bušiti rupe, eventualno postaviti bužir ili kanalice kako bi optički kabel došao do prostorije gdje će vam biti smješten router. Ovo je najbolja vrsta optičkog Interneta.

Fiber To The Curb (FTTC) znači da svjetlovodni kabel ide do najbližeg stupa ili komunikacijskog ormarića. Nakon toga, koaksijalni kabeli spaja to mjesto s vašim domom. To znači da se vaša veza sastoji dijelom od optičkih kabela, a dijelom od bakrenih žica. To nije pravi optički Internet.

Fiber To The Node or Neighborhood (FTTN) omogućuju optičku vezu stotinama korisnika unutar radijusa od 1,5 km od čvora. Preostala veza od čvora do vašeg doma često je DSL linija koja koristi postojeće telefonske ili kabelske linije. Što dalje živite od čvora, DSL linija mora biti duža da stigne do vaše kuće ili stana, a što je linija duža, to ćete imati više izobličenja signala koji će uzrokovati sporiji Internet.

Korisničko iskustvo kroz razne servise

Video streaming troši najviše podatkovnog prometa, a kako tehnologija napreduje, tako su filmovi sve veći i teži. Još donedavno je prosječna veličina dugometražnog filma bila oko 500-800 MB. Kako su brzine pristupa Internetu bile sporije, streaming nije bio moguć bez iritirajućeg zastajkivanja.

Ako to usporedimo s današnjom prosječnom veličinom filma u 4K rezoluciji koja iznosi oko 100 GB, želite li u filmu uživati bez živciranja, preporučuje se stabilna veza minimalne brzine od 25 Mbit/s.

O gaming korisničkom iskustvu već smo i pisali u članku "Koju brzinu Interneta trebam za online gaming?". Najvažnija stvar kod online igranja je PING. Stručan naziv je latencija (latency) i ona je mjerilo za vrijeme koje je potrebno signalu da s vašeg uređaja dosegne udaljeni poslužitelj i vrati se. Što je PING manji to je iskustvo igranja bolje, a upravo će vam optička mreža omogućiti jasnu sliku punu detalja i brz odaziv servera.

Video pozivi također se više koriste nego prije. Jedan od razloga je i trenutna pandemija koja je mnoge natjerala na rad od kuće, pa se takvi servisi svakodnevno koriste za održavanje sastanaka, seminara, radionica i slično.

Naravno da će i video poziv na optičkom Internetu biti puno kvalitetniji, a to znači da će slika i zvuk putovati gotovo u realnom vremenu, bez puno zastajkivanja i štekanja.

Osim nabrojenih oblika zabave i servisa koje svi mi koristimo, danas je sve uobičajenija praksa podatke držati u "cloudu". Na primjer, većina korisnika Android operativnog sustava na pametnim telefonima koristi opciju da se fotografije s mobitela sinkroniziraju s Google Fotografijama upravo kad ste spojeni na WiFi kućnu mrežu.

Upravo će tu brzina Interneta, kako "download" tako i "upload" brzina biti ključne za dobro korisničko iskustvo i savršeno funkcioniranje takvih servisa.

Kako izgleda "skidanje" jedne datoteke veličine 800 MB (npr. ažuriranje operativnog sustava na računalu), možete vidjeti na sljedećoj ilustraciji ili možete sami izabrati neku od ponuđenih opcija simulacije koristeći Broadband Speed Simulation.

Koje su prednosti optičkog Interneta?

Prva prednost optičkog (svjetlovodnog) Interneta svakako je brzina koja je i nekoliko puta veća od ostalih tehnologija za pristup Internetu. Samim time, korisničko iskustvo će biti bolje. Za razliku od kablovskog i ADSL Interneta, koji je u velikoj mjeri zastupljen kod nas, optički Internet može imati simetričan protok što znači da "download" i "upload" brzine mogu biti jednake.

Osim brzine, niska latencija (ping) je također velika prednost ove vrste Interneta. Ona znači brži odaziv i bržu komunikaciju između vašeg računala i udaljenog servera. Latencija preko svjetlovodnog pristupa se u najboljim uvjetima u prosjeku kreće između 5 i 10 ms (milisekundi), ovisno o udaljenosti servisa. To u praksi znači da je optički internet najbolji izbor za gejmere.

Nadalje, optički Internet je pouzdan budući da su svjetlovodna vlakna otporna na koroziju i loše vremenske uvjete. Ono što ga također čini boljim je činjenica da na njega ne utječu radio i elektro-magnetski valovi kao što je to slučaj s drugim vrstama Interneta.

Prošli su dani "kućnog računala" kada smo doma imali samo jedno računalo. Sada u svojim domovima imamo više uređaja spojenih na Internet, prijenosna računala, stolna računala, tablete, pametne telefone, pametne zvučnika i druge IoT uređaje poput pametnih brava, termostata, pećnica itd. S porastom korištenja Interneta povećava se i naša potreba za pouzdanim i brzim prijenosom podataka.

Preko optičkog Interneta definitivno ćete imati bolje iskustvo u igranju video igara, bilo da gejmate na svojem laptopu, računalu ili nekoj od igraćih konzola kao što je PlayStation. Tu je najvažnija što manja latencija (PING) kako u igri ne bi dolazilo do "štucanja". Također, preporučujemo da uređaj na kojem gejmate spojite na router kablom i to na port s najvećom propusnošću (1 GB), a ne preko WiFi veze.

Definitivno bolji video prijenos (video streaming) na svjetlovodnom Internetu pogotovo ako gledate video sadržaje u 4K rezoluciji koja troši puno više Internet prometa i treba što bolju propusnost kako bi se video prikazivao bez zastajkivanja. Gledanje sadržaja na servisima kao što su YouTube ili Netflix za vas će biti prava uživancija.

I za kraj, optički Internet je siguran i stabilan. Signal ne slabi niti ima velikih oscilacija kada je riječ o brzini prijenosa podataka. Samim time, latencija se tijekom vremena ne mijenja drastično (jitter) te je prijenos podataka stabilan, bez kašnjenja. Gubitak takozvanih “paketa” (packet loss) je rijedak što drastično umanjuje ponovno slanje istih podataka od vašeg računala prema udaljenom serveru.

Što donosi budućnost?

Prije 20 i više godina nismo mogli istovremeno surfati i razgovarati na telefon, a skidanje filma ili velikih datoteka s Interneta znalo je potrajati čitavu noć.

Današnje brzine su nam tada bile nezamislive, a isto tako su nam danas nezamislive najave Googlea kako nas uskoro čekaju brzine od 1 Tbit/s. To bi značilo da bi nam za skidanje jednog prosječnog 4K filma trebalo manje od jedne sekunde. Možete li si to zamisliti?

Bilo kako bilo, brzine prijenosa podataka u budućnosti će se stalno povećavati, a vidjet ćemo što će nam donijeti i 5G tehnologija koja je već dostupna u pokretnim mrežama u Hrvatskoj.

Današnje brzine na optičkoj mreži koje nudi Pro-Ping Telekom od 100, 200 i 500 Mbit/s sasvim su dovoljne i za najzahtjevnije korisnike. Gejmeri bez problema mogu igrati i najzahtjevnije igre na brzinama od 200 ili 500 Mbit/s.

Dostupnost Pro-Ping Telekom optičkog Interneta na vašoj lokaciji možete provjeriti pomoću Slagalice paketa, te klikom na "Provjeri dostupnost".