Svi oduvijek želimo što veće brzine prijenosa podataka, bilo kroz fiksnu ili mobilnu mrežu. S komercijalizacijom 5G mreža i dolaskom optike u naše kuće i poslovne prostore sve bitniji podatak bit će odaziv mreže. Taj podatak bit će bitan i u drugim situacijama koje će promijeniti naš svijet.

I dok brzina prijenosa podataka raste i želimo imati što veću brojku, s ping mjerenjem je situacija obrnuta – brojka treba biti što manja i što bliža nuli. Nula bi značila kako kašnjenje (latencija) uopće ne postoji, ali u praksi je situacija ipak drugačija. U 4G mrežama ping se kreće od 20 do 30 ms, ali ako imate optiku tada se možete nadati daleko manjim brojevima koji su ispod 10 ms.

Izmjerite li brzinu prijenosa podataka vaše današnje mreže, na 4G mobilnoj mreži imat ćete od nekoliko desetaka pa do (eventualno) nekoliko stotina megabita u sekundi (Mb/s). Brzine u fiksnoj mreži ovise o kapacitetu žice kojom se spajate na pružatelja usluge. Uz bakrenu paricu imat ćete od 1 pa do najviše 10 ili 20 megabita u sekundi. Uz neke tehnologije ta se brzina može povećati i na nekoliko desetaka megabita. Koaksijalni kabel i optika omogućuju daleko veće brzine koje se mjere ne samo u stotinama megabita u sekundi nego i gigabitima.

Dolazak 5G mobilnih mreža, koji je u Europi i svijetu počeo još u 2019. godini, u Hrvatskoj kasni. HAKOM je natječaj za dodjelu radiofrekvencijskih pojasa trebao raspisati u 2020. godini, ali je dodjela odgođena na prvu polovicu 2021. godine. Nadamo se da ju neki treći ili četvrti val koronavirusa neće ponovo odgoditi. Domaći telekom operatori počeli su s testiranjem 5G mreža, ali i nakon raspisivanja koncesije i izgradnje 5G mreže za očekivati je da ćemo punokrvni 5G koristiti tek za tri ili četiri godine.

Tako je bilo i s 3G-om koji je u Hrvatskoj startao 2005. godine, a 4G sedam godina kasnije (2012. godine). Usput recimo da je 2G s radom u Hrvatskoj započeo 1. veljače 1996. godine dok je prva generacija komercijalno dostupna od 11. siječnja 1991. godine i ove godine obilježavamo točno 30 godina.

Prethodne generacije mobilne telefonije su u ovom kontekstu bitne zbog brzina prijenosa podataka, a u to vrijeme nismo niti razmišljali o pingu ili latenciji: na početku smo koristili 9,6 kb/s pa je zatim brzina u 2,5G mrežama od 2001. godine povećana na oko 50 kb/s. 3G mreže donijele su maksimalnih 384 kb/s.

I laicima je jasno kako manje kašnjenje u mreži znači prednost u odnosu na korisnike koji koriste mrežu s većim pingom. To se naročito osjeti ako igrate neku od grafički zahtjevnih i izuzetno interaktivnih igara na svojem računalu ili pametnom telefonu. Ako koristite bakrenu paricu za pristup internetu, vaša je reakcija daleko sporija nego nečija na optici. S dolaskom 5G mreža praktički će se ujednačiti uvjeti za igranje igrača koji koriste optiku i onih na spomenutom 5G-u. Recimo i podatak kako se pod 5G mrežama podrazumijevaju gigabitne brzine prijenosa podataka. Možemo samo zamisliti kako će biti oko 2030. godine kada zaživi 6G.

Automobilska industrija sve se više kreće u smjeru autonomne odnosno samostalne vožnje. Honda je upravo na japanskom tržištu počela prodavati automobil Legend Hybrid EX opremljen Honda Sensing Elite sustavom koji omogućuje treći stupanj autonomne vožnje. To znači da se automobilu može prepustiti upravljanje u potpunosti, a vozač na svojem pametnom telefonu može čitati ovaj blog članak.

5G mreža će u skoroj budućnosti omogućiti potpuno autonomnu vožnju u svim uvjetima jer će vozila međusobno komunicirati i razmjenjivati različite informacije, a u toj komunikaciji je izuzetno bitan ping koji smo do sada više puta spomenuli. Ukoliko se na prometnici pojavi poledica ili neki nepoznati predmet, sva vozila u okruženju će o tome biti obaviještena.

Neće se samo koristiti radari, lidari i kamere koji u današnje vrijeme mjere udaljenost između vozila nego će vozila razmjenjivati gigabajte i gigabajte podataka. Za takvo nešto su potrebne mreže velikog kapaciteta, a trenutni 4G za to nije dovoljan. U nekoj budućnosti možemo doslovce reći vozilu da ode po naše dijete u školu ili pak da se u vlastitim vozilima samostalno, bez ičije pomoći, voze osobe koje to danas ne mogu (invalidi, starije osobe).

Dakle, svatko će biti ravnopravan sudionik društva u kojem ćemo (valjda konačno) imati dovoljno velike brzine prijenosa podataka, ali i malo kašnjenje signala (ping). Ako u Hrvatskoj, preko bakrene žice, na svojem računalu igrate igru protiv prijatelja iz Australije (koji je na brzoj optici), više nećete biti u inferiornoj situaciji.