Kolika mi je stvarna brzina Interneta?


08. travnja 2020. godine

Autori: Mario Cesarić, Mario Pintar

Svima nama bitna je brzina Interneta, kako na poslu tako i kod kuće. Pogotovo u današnje vrijeme kada je na kućnu mrežu spojeno više uređaja kao što su: mobiteli, tableti, laptopi, računala, smart TV ili neki drugi pametni uređaji. Naravno da je u tom slučaju "propusnost" veze najvažnija jer više korisnika troši više resursa, no samim time se i preraspodjela brzine dijeli na sve spojene uređaje.

Prisjetit ćemo se vremena prije 20 i više godina, kada smo se na Internet spajali uz pomoć "dial-up" modema preko bakrene telefonske žice. Tada smo bili zadovoljni puno nižim brzinama, pa će se, sigurni smo u to, neki od vas rado prisjetiti zvuka analognog modema koji se spaja na Internet.

Tadašnje brzine iznosile su 9.6 kbit/s, 14.4 kbit/s, pa kasnije 28.8 kbit/s, 33.6 kbit/s što se ne može uspoređivati s brzinama koje imamo danas. Naravno, ne mogu se uspoređivati ni sadržaji koje smo koristili u to vrijeme i danas. Kako je rasla brzina pristupa Internetu, tako je rasla i kvaliteta online sadržaja pogotovo fotografija i videa.

Danas se korisnici znaju žaliti na isporučene brzine, budući da mjerenjem preko raznih alata ne postižu brzine koje su ugovorili s davateljem usluge. No, tu ima više faktora koji utječu na brzinu, pogotovo na brzinu kućne WiFi mreže koju većina nas koristi u vlastitom domu.

Deklarirana, odnosno ugovorena brzina je zapravo propusnost linije koju je davatelj usluge dužan isporučiti do točke demarkacije koja je većinom definirana Ugovorom o korištenju usluga ili u Uvjetima korištenja. Da ne ulazimo previše u tehničku definiciju i pojmovnik, točka demarkacije odnosi se na dio opreme koja je od strane davatelja usluge isporučena korisniku usluge, dakle ne na krajnje korisničke uređaje na kojima se zapravo konzumiraju svi sadržaji.

Najveći izazov operaterima danas predstavlja onaj dio iza spomenute točke demarkacije, a to je način povezivanja krajnjih korisničkih uređaja „na Internet“. Način koji većina koristi jest bežični pristup, mnogima znana kao WiFi mreža. Kada je medij prijenosa bežični tu se jednim velikim dijelom gubi mogućnost kontrole jer je tehnički teže osigurati kvalitetnu povezanost između korisničkog uređaja i opreme koja je postavljena, pogotovo kad se radi o kućnim instalacijama i objektima koji nisu i ne mogu biti u nadležnosti operatera. No, postoji tu još niz faktora koji mogu utjecati na kvalitetu i stabilnost veze između korisničkog uređaja i sadržaja koji se konzumira.

Za mjerenje brzine danas većina nas koristi Ookla Speedtest, najpoznatiji alat za mjerenje brzine Interneta. Osim na samoj web adresi: www.speedtest.net, njihov alat možete instalirati i na druge uređaje budući da su dostupne verzije za: Android, iOS, Windows, Mac, ekstenzija za preglednik Chrome, itd.

Zbog cijele ove globalne situacije i pojačanog korištenja Interneta, Speedtest rezultati znaju biti nerealni i često zbunjivati korisnike. Na sam rezultat mjerenja utječu i neki drugi parametri kao što su: korisnikova kućna mreža, kapaciteti mreže telekoma, zagušenost mreže drugih operatora i servera koji opslužuju Speedtest servise, hardverski i softverski kapaciteti uređaja s kojim se mjeri i drugi.

Većina nas uzima rezultat dobiven mjerenjem brzine preko Ookla Speedtesta kao "službeni" tj. onaj na koji se najčešće referiramo, a to nikako ne može biti vjerodostojan podatak u ova vremena zbog objektivnih razloga. Te rezultate možemo uzeti samo kao okvirne.

Web stranice poput gore navedenog primjera koriste razne metode kako bi se utvrdila brzina prijenosa između uređaja koji vrši testiranje i izvora s kojeg se to testiranje izvršava. Rezultati mogu svakim mjerenjem znatno oscilirati, ali mogu biti i isti. Većina online „brzinomjera“ koristi mrežu poslužitelja i prilikom svakog testa automatski upućuje na „najbliži“ ili pak „najrasterećeniji“ poslužitelj u tom trenutku. Poslužitelji također imaju svoje kapacitete i ako je prevelika „navala“ u momentu dok se testiranje izvodi jednostavno niti oni ne mogu opslužiti svako mjerenje u najvećoj mogućoj mjeri. I ne samo poslužitelji, nego sam “put” do poslužitelja, pa momenat testiranja, npr. vi mjerite brzinu speedtestom, a u istom momentu netko od vaših ukućana downloada neki sadržaj. Bez da dodatno ulazimo u previše detalja i pojedinosti jer bi se oko toga dala napisati cijela studija, alata za mjerenje brzine Interneta ima više, pa jednostavno pokušajte izmjeriti brzinu uz pomoć više njih:

Najtočnije rezultate ćete dobiti ako brzinu mjerite preko računala ili laptopa koji je kablom spojen na router i tako da se pobrinete da to stvarno i jest jedini uređaj koji u momentu mjerenja koristi Internet na vašem priključku. Također, znamo i da rezultati mogu varirati ako računalo nije dovoljno snažno (procesor, RAM memorija, mrežna kartica, pa i web preglednik koji se koristi,...). Stoga, pokušajte napraviti mjerenja koristeći više alata ili pak pokušajte preuzeti neki sadržaj, npr. video u 4K rezoluciji te uzmite u obzir sve navedeno u ovom članku.

Ono što je još bitno je takozvani ping (latencija). Ovaj podatak predstavlja brzinu konekcije između računala i poslužitelja, a mjeri se u milisekundama (ms). Generalno možemo reći, što je niži ping to je komunikacija između vašeg računala i poslužitelja brža. Na kvalitetu latencije također može utjecati niz faktora kao i kod propusnosti. Na primjer, ako pristupamo poslužitelju u Washingtonu, latencija će zasigurno biti povećana, a brzina prijenosa podataka nešto sporija. Nije isto preuzeti sadržaj s poslužitelja povezanog međugradskom optikom ili prekooceanskim kabelom, ako ne i satelitskim bežičnim linkom. Latencija može biti povećana i ako je u nekom momentu putanja ili pak samo odredište pod većim opterećenjem.

Zanimljiva je web stranica Wondernetwork.com na kojoj možete vidjeti globalnu ping statistiku u realnom vremenu između različitih svjetskih gradova. Sami možete dodati Zagreb pa vidjeti koliko iznosi ping između Zagreba i odabranih gradova u svijetu.

Stoga, prilikom mjerenja brzine vašeg Interneta u kući ili stanu, uzmite u obzir sve gore navedeno.