U današnje vrijeme brzine pristupa Internetu kreću se od 10 Mbit/s pa sve do 1 Gbit/s, možda čak i više. Stoga se mnogi pitaju – koja brzina mi treba za online gaming? Odgovor nije jednostavan. Naime potrebno je u obzir uzeti nekoliko faktora koje ćemo opisati u ovom članku.

Neki čitatelji sjetit će se vremena prije 15-ak godina kada su jedine dostupne brzine bile između 5 i 10 Mbit/s preko DSL-a. Igranje online tijekom dana kada su svi bili spojeni na lokalnu mrežu nije baš bilo uzbuđujuće iskustvo.

Sigurno je puno vas imalo noćne sesije igranja jer mreža u to doba nije bila opterećena budući da su u to vrijeme ostali ukućani spavali. No, to doba je odavno iza nas i sada su dostupne puno veće brzine i stabilnija veza.

Koliko prometa zapravo troše igre?

Online igranje zapravo ne troši toliko prometa s obzirom na to da jedina povratna informacija koju šaljete prema poslužitelju je pritisak tipke na tipkovnici. Koliko se prometa troši ovisi i o samoj igri, platformi na kojoj igrate te u nekim slučajevima konfiguraciji vašeg računala.

Primjera radi, Minecraft i Fortnite u prosjeku potroše oko 100 MB u sat vremena, dok na primjer stream videa u HD rezoluciji može potrošiti i do 3 GB.

Ono što bi bilo zanimljivo za istaknuti je veličina igara. Za preuzimanje igre COD Modern Warfare potrebno vam je minimalno 175 GB pohrane, što bi moglo i potrajati ovisno o vašoj brzini interneta.

Vrste Interneta dostupne u Hrvatskoj i razlike

Danas telekom operatori u ponudi imaju nekoliko različitih tehnologija za pristup Internetu:

1. DSL/VDSL. Dostupni su u većini Hrvatske. Maksimalna brzina ide do 50 Mbit/s download i 10 Mbit/s upload, što zapravo i nije loše za online igranje. Mana je jedino što se za ovu tehnologiju koriste bakrene žice na koje utječu vanjski faktori kao što je vrijeme, udaljenost, kvaliteta žica i broj korisnika.
2. Optika. Dostupna je u većim gradovima, ali i u nekim manjim naseljima. Brzina ovdje zapravo nema ograničenja, dostupne brzine se kreću već od 100 Mbit/s pa nadalje. Naspram bakrene žice, ovdje se radi o takozvanoj optičkoj niti koja provodi svjetlost i nije toliko osjetljiva na vanjske uvjete što u konačnici omogućuje veće brzine i propusnost prometa.
3. Kabel. Dostupno u nekim mjestima. Radi se "coax" kablu (nekima će biti poznatiji kao kabel za TV). Bolja je opcija nego DSL, ali se ne koristi toliko često te optika postaje sve dostupnija. Brzine mogu ići preko 100 Mbit/s download i 10 Mbit/s upload
4. Wireless (Point to point). Manje korištena tehnologija, no neki pružatelji internetskih usluga imaju u ponudi. Radi na principu usmjernih antena – kod korisnika se postavlja antena (modem) koja se bežičnim putem spaja na baznu stanicu te se preko iste ostvaruje pristup Internetu. Maksimalne brzine mogu biti između 50 i 70 Mbit/s. Ova tehnologija je dobra alternativa ako nemate pristup gore navedenim tehnologijama.
5. 4G. Radi se mobilnoj mreži, no ona može isporučiti brzine između 5 i 100 Mbit/s pa i više. Naravno, ovdje puno faktora utječe na brzinu, npr. mikrolokacija, vrijeme, udaljenost od bazne stanice, kvaliteta uređaja krajnjeg korisnika, itd.

Koju tehnologiju i koju brzinu uzeti?

Jasno je da je optika u velikoj prednosti nad ostalim tehnologijama s obzirom na to da nudi veće brzine i stabilnost, a time i manji ping koji je između 5 i 10 ms o čemu možete pročitati u nastavku.

Ostale tehnologije preko žice također nisu loše gdje je ping u prosjeku između 15 i 20 ms. Jedino je preko wirelessa malo veći – u prosjeku između 30 i 50 ms, ali i to je opet prihvatljivo za igranje online.

4G se može koristiti, ali s obzirom na puno faktora koji utječu na mobilnu mrežu, teško je zapravo izmjeriti stalnu brzinu i ping.

Neka stabilna brzina za igranje online bila bi minimalno 10 Mbit/s, pod uvjetom da ste jedini koji koristite Internet u kući, ali ako imate više ukućana i više uređaja svakako bi bilo poželjno uzeti veću brzinu.

Što sve utječe na online igranje?

Najvažnija stvar kod igranja online je ranije spomenuti ping. Stručan naziv je „latency” i on je mjerilo za vrijeme koje je potrebno signalu da s vašeg uređaja dosegne udaljeni poslužitelj i vrati se.

Vrijeme odziva ovisi o udaljenosti između vas i poslužitelja, vrsti medija preko kojeg ide signal i naravno o samoj brzini veze. Preko žičanih veza odziv će biti manji nego preko bežičnih/mobilnih veza.

U nastavku nekoliko savjeta kako poboljšati latenciju ako imate poteškoća s istom:

1. Uređaj spojite preko kabla. Preko UTP kabla veza je stabilnija, ne oscilira toliko i odziv je puno manji.
2. Isključite nepotrebne aplikacije i preuzimanja. Ažuriranja aplikacija, razna preuzimanja ili ažuriranja operativnog sustava u pozadini mogu povući dosta prometa.
3. Spajajte se na bliži poslužitelj. Čak i da je server u npr. Frankfurtu, bolje vam je da se spojite na njega nego server koji je u Australiji jer je manje takozvanih "hopova" nego do poslužitelja u Australiji. (Hop – koliko „skokova” je potrebno od vašeg routera do poslužitelja, što manje hopova, to bolje).
4. Ažurirajte upravljačke programe i software. Možda imate poteškoća zbog neažurnog softwarea. Svakako nije loša praksa ažurirati sve uređaje na posljednji verziju zbog sigurnosnim zakrpa, ali i ispravaka raznih grešaka.

Danas je također popularno "streamanje" za što je opet potreban veći upload budući da vi prenosite sadržaj na neku online platformu te još k tome igrate online. Sasvim solidan upload bi bio oko 20 Mbit/s.

Prilikom uzimanja brzine za online igranje uzmite u obzir gore navedene činjenice.