Rezultati istraživanja o dječjem korištenju tehnologije su različiti – neki stručnjaci kažu da mala djeca uopće ne bi trebala biti izložena ekranima, dok drugi smatraju da to, u odgovarajućem okruženju i u ravnoteži s drugim aktivnostima, može biti korisno.

Godine 1977. pojavila su se prva “osobna računala”, a sada, više od 40 godina kasnije, teško ćete pronaći dom bez njih. S pojavom Interneta i mobilnih uređaja, računalstvo je postalo dostupno čak i maloj djeci. Upravo gledamo kako odrasta prva generacija djece koja se znaju služiti tabletom prije nego što su sposobna razgovarati.

Donosi li tehnologija djeci neke dobrobiti, ili štetimo razvoju njihova mozga svaki put kad im u ruke damo tablet ili mobitel?

Provode se brojna istraživanja o dječjem korištenju tehnologije, a rezultati su različiti – neki stručnjaci kažu da mala djeca uopće ne bi trebala biti izložena ekranima, dok drugi kažu da to u odgovarajućem okruženju i u ravnoteži s nizom drugih aktivnosti, poput čitanja i vježbanja, može biti korisno.

Tjelesna aktivnost, čitanje i interakcija s drugim ljudima uvijek će igrati vrlo važnu ulogu u razvoju djeteta i tehnologija ne bi trebala zamijeniti ili ugroziti ta iskustva, no u odgovarajućem okruženju može doprinijeti obrazovanju djece i pomoći im u razvoju određenih vještina i proširivanju horizonata.

1. Koordinacija oko-ruka

Edukativne igre koje zahtijevaju od djece da prate neke objekte i ulaze u interakciju s njima mogu podržati razvoj koordinacije oko-ruka, kao i razumijevanje kako se služiti nekim sustavom, na primjer da pritiskanjem desne tipke mogu ostvariti željenu akciju.

2. Pristup obilju informacija

Djeca mogu naučiti samo ono što im je dostupno. Tradicionalno su mogli učiti samo od roditelja, prijatelja, škole i šire zajednice, a sada im je na Internetu dostupna velika knjižnica materijala koji im omogućuju otkrivanje novih stvari.

3. Jezične vještine

Činjenica da na računalu mogu potražiti sve što ih zanima potiče dječju želju za istraživanjem. Neka će djeca koristiti glasovnu naredbu na internetskim tražilicama, a onda će trebati pročitati i procijeniti rezultate koji se prikazuju. S vremenom će se njihov jezik poboljšati i postat će brži i sposobniji pronaći informacije koje žele.

4. Rješavanje problema

Interaktivne internetske stranice i igre pomažu djeci u razvoju vještina rješavanja problema dok se probijaju kroz izazove koje moraju proći kako bi dosegli sljedeću razinu. Čak i jednostavna upotreba uređaja zahtjeva takve vještine – moraju naučiti kako riješiti problem kad neki program ne radi ispravno ili se ne uspijevaju spojiti na Internet.

Samo umjereno!

Kao i kod svega, previše može biti štetno, a istraživanja pokazuju da isto vrijedi i za djecu i računala. Evo naših najvažnijih savjeta kako da vaša djeca iskoriste najbolje od novih tehnologija.

• Ograničite vrijeme pred ekranom

Svi znamo da tablet ili mobitel može biti spasonosan kada pokušavamo nešto napraviti, a dijete dođe s poznatim “Dosadno mi je!”. Trebali bismo biti pažljivi kako bismo ograničili vrijeme koje provode ispred ekrana i pobrinuti se da ono bude uravnoteženo dovoljnom količinom drugih aktivnosti kao što su vježbanje, igranje, čitanje i interakcija s drugim ljudima.

Također biste trebali paziti da ne provedu previše vremena pred ekranom u jednom mahu i da isključe uređaje dovoljno vremena prije odlaska u krevet. Plava svjetlost koja se emitira s LCD ekrana dokazano ometa san, remeteći prirodne tjelesne ritmove, odnosno blokirajući stvaranje hormona spavanja melatonina.

• Interaktivno je bolje nego pasivno

Istraživanja pokazuju da su prednosti tehnologije puno veće kada je vrijeme pred ekranom interaktivno, a ne pasivno, a koristi su najveće kada se odvija pod nadzorom roditelja i kada je popraćeno drugim aktivnostima, poput rasprave. Sposobnost da kontroliraju tijek događaja i izazovi koje trebaju riješiti stimulirat će dječji mozak, a to im omogućuje da uče, za razliku od pasivnog konzumiranja sadržaja, gdje će samo upijati ono što gledaju i neće trebati ništa učiniti.

• Kvalitetni sadržaji

Pobrinite se da sadržaji kojima su djeca izložena tijekom svog vremena pred ekranom budu kvalitetni. Studije pokazuju da prekomjerno gledanje sadržaja slabe kvalitete ima negativan utjecaj na igru, hobije, spavanje, higijenu i prehrambene navike.

Dostupnost samo primjerenih sadržaja možete osigurati pomoću brojnih mehanizama roditeljske zaštite koji vam daju kontrolu nad aplikacijama i igrama koje dijete može preuzeti te verzijama pojedinih usluga prilagođenih djeci, poput aplikacije YouTube za djecu.

Koristite ih u kombinaciji s razgovorom s djetetom o vrstama sadržaja koji bi trebali ili pak ne bi smjeli gledati, te praćenjem sadržaja kojima su izloženi.

• Sigurno korištenje

Svi više volimo stvari koje uključuje stvarne ljude, a isto vrijedi i za tehnologiju, kao što su društvene mreže koje nam omogućuju povezivanje unatoč velikim udaljenostima, tako da mnoge platforme i igre sada uključuju i društveni aspekt kako bi sadržaj bio zanimljiviji.

Kao što provjeravamo kvalitetu sadržaja kojem su djeca izložena, trebamo provjeriti i jesu li društveni elementi aplikacija kojima se služe prikladni za njihovu dob i postoje li odgovarajuće mjere sigurnosti u aplikaciji kako ih stranci ne bi mogli kontaktirati.

Također razgovarajte s djetetom o rizicima sklapanja prijateljstva s ljudima koje ne poznaju i pobrinite se da znaju što trebaju učiniti ako ih stranci traže osobne podatke.

Savjeti o vremenu koje djeca provode pred ekranom

Jesu li uobičajeni stavovi i savjeti roditeljima o vremenu koje djeca provode pred ekranom prikladni za današnje vrijeme? To je jedno od pitanja kojim se u svom istraživačkom projektu Priprema za digitalnu budućnost bave Alicia Blum-Ross i Sonia Livingstone s Odjela za medije i komunikologiju Londonske škole ekonomije i političkih znanosti.

“Tijekom zadnjih 10 godina, vrijeme koje britanska djeca provode na Internetu više se nego udvostručilo. Taj porast pratila je stalna debata o rizicima i prednostima ‘vremena pred ekranom’. Političari, kao i mediji, izražavaju zastrašujuća upozorenja o opasnostima digitalnih medija za dječje zdravlje, odnose i blagostanje. Istovremeno, mnogi roditelji, uključujući one s vrlo ograničenim vremenom i primanjima, ulažu u tehnologiju kako bi pomogli svojoj djeci u učenju, povezivanju s drugima i stvaranju”, pišu Alicia Blum-Ross i Sonia Livingstone u svom blogu na stranici Media Policy Projecta.

U svom izvještaju ističu kako su glavna pitanja mnogih roditelja – dob i spol njihova djeteta, primanja kućanstva, ima li dijete posebne potrebe i koliko oni sami poznaju digitalne medije – uglavnom zanemarena kod uobičajenih savjeta koji bi trebali vrijediti za sve, unatoč ovim razlikama.

Kroz raspravu s vodećim istraživačima ovog područja, donositeljima odluka, predstavnicima industrije i roditeljskim organizacijama, došle su do ovih zaključaka.

“Vrijeme pred ekranom” je zastarjeli koncept. Budući da su digitalni mediji danas integrirani u sve aspekte svakodnevnog života, važnije je razmotriti kontekst i sadržaj digitalnih medija i veze koje djeca i mladi (i roditelji) stvaraju, ili ne stvaraju, nego se baviti proizvoljnim pravilima o vremenu pred ekranom.

Savjeti roditeljima trebaju se odmaknuti od pretjeranog fokusa na rizike. Vrlo je malo savjeta koji roditeljima daju pozitivnu viziju kako integrirati digitalne medije u obiteljski život. Smatramo da roditelji, kada im se kaže da je njihova uloga kontrola i nadzor, teže mogu pomoći svojoj djeci da ostvare specifične dobrobiti koje im nudi digitalno doba.

Nova generacija roditelja dobro upoznatih s digitalnim medijima predstavlja izazov dugo prihvaćenim pretpostavkama o tome kako djeca, kao “digitalni urođenici”, znaju više od svojih roditelja.

Iako nemaju svi roditelji visoku razinu digitalne stručnosti, vrijednosti i prakse roditelja u njihovom osobnom i profesionalnom životu mijenjaju se oko digitalnih medija, što utječe i na to kako se ovi razgovori odvijaju u obitelji. Čak i roditelji s niskom razinom digitalne pismenosti mogu i žele biti oslonac svojoj djeci.

Roditelji trebaju podršku donositelja odluka i industrije. Roditelji su preopterećeni i trebaju podršku kako bi lakše nosili sve veći teret roditeljstva. Regulatorna tijela mogu ograničiti pristup nekima od neprimjerenih sadržaja, kako bi roditelji mogli smanjiti kontrolu. Donositelji odluka trebali bi učiniti više kako bi osigurali sredstva i edukacije za stručnjake koji bi roditeljima mogli pomoći da procijene je li ono što njihova djeca rade s digitalnim medijima korisno.

Pitanja koja si roditelji trebaju postaviti

Kako bi mogli razlikovati problematičnu i “normalnu” upotrebu digitalnih medija kod svoje djece, Alicia Blum-Ross i Sonia Livingstone roditeljima predlažu da se zapitaju:

• Jedu li djeca i spavaju dovoljno?
• Jesu li fizički zdrava?
• Jesu li povezani s prijateljima i obitelji – uz pomoć tehnologije i na druge načine?
• Jesu li angažirani u školi?
• Uživaju li u svojim hobijima i interesima – preko tehnologije i bez nje?

Ako su odgovori na ova pitanja više-manje “da”, vjerojatno je problem “vremena pred ekranom” manje dramatičan nego što mnogi roditelji vjeruju.

Zaključak

Kada se pravilno koristi, umjereno i uz nadzor roditelja, a ne na štetu drugih aktivnosti, tehnologija može biti korisna za razvoj vašeg djeteta. No, ne zaboravite da nekontrolirano ili prekomjerno korištenje ipak može prouzročiti probleme.